Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih drugi put zaredom dodjeljuje Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih čime se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se ovim područjem aktivno najmanje dvadeset godina kroz radni vijek, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini. Priznanja će biti dodijeljena na svečanome otvorenju 12. Tjedna cjeloživotnog učenja 1. listopada 2018. u Splitu.

Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2018. godinu su:

1. Dr. sc. Milan Matijević, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih
2. Jasna Čurin, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih
3. Dr. sc. Dušan Petričević, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

Povjerenstvo za izbor dobitnika Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih donijelo je odluku o dodijeli Posthumnog priznanja na području razvoja prakse obrazovanja odraslih.

Dobitnik Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih je:

4. Zvonimir Erceg, prof., za posthumno priznanje na području razvoja prakse obrazovanja odraslih.

ZVONIMIR ERCEG, prof. (1944. – 2015.)

dobitnik je Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja

Nakon završetka Učiteljske škole u Zagrebu, na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora proizvodno – tehničkog obrazovanja. U profesionalnom djelokrugu rada stjecao je iskustva radeći u osnovnoj školi, kao i u području obrazovanja odraslih, te u provedbi obrazovnih politika u Ministarstvu prosvjete i športa, radeći u Upravi za školstvo, kao viši stručni savjetnik za obrtničke škole, učeničke domove i obrazovanje odraslih. Kao delegirani član radne skupine za izradu Zakona o obrazovanju odraslih i pravilnika pružao je stručnu pomoć ustanovama za obrazovanje odraslih.

Vrlo aktivno je sudjelovao u  osmišljavanju i organizaciji stručnih skupova (seminara i savjetovanja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini) te provedbi EU projekata. Bio je osnivač i vlasnik Portala www.mojeobrazovanje.hr.

Godine 2009. na poticaj brojnih ravnatelja ustanova i svoju osobnu inicijativu osnovao je Zajednicu ustanova za obrazovanje odraslih. Okupivši tada istaknute andragoške djelatnike, uspostavio je modernu samoodrživu udrugu, s jasnim ciljevima i programom. Kao čovjek širokih spoznaja aktivno je sudjelovao u nizu društvenih organizacija i jedinica lokalne samouprave. Posebice se zalagao za moderan pristup ekologiji, korištenju obnovljivih izvora energije, radu na siguran način, odnosno zaštiti na radu, promovirajući ideje cjeloživotnoga učenja i važnost obrazovanja odraslih. Više od deset godina bio je stručni andragoški djelatnik sadašnjega Pučkoga otvorenog učilišta u Zagrebu, najveće ustanove za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Također, više od deset godina bio je savjetnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za područje obrazovanja odraslih. Upravo mu je ta dužnost omogućila široke kontakte s ustanovama za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj: učilištima, centrima za kulturu, školama za strane jezike, obrazovanim odjelima u realnom sektoru. Izgradio je široku mrežu kontakata s vrhunskim znanstvenicima iz područja obrazovanja i organizirao niz uspješno pripremljenih stručnih i andragoških skupova, savjetovanja, seminara, okruglih stolova. Stečenim znanjima i sposobnostima iz svoje dugogodišnje karijere obogatio je obrazovanje u vlastitom Andragoškom učilištu Zvonimir, u čijim prostorima je djelovala i Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih. Od 1. lipnja 2009. godine do siječnja 2015. godine obnašao je dužnost predsjednika Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih.

Prof. dr. sc. MILAN MATIJEVIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju

dobitnik je Priznanja za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih

Po završetku studija pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u stručnoj karijeri prošao je put od odgojitelja u odgojno-popravnom domu, preko opismenjavanja odraslih i poučavanja budućih pedagoga i učitelja, do voditelja doktorskog studija za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Od 1987. zaposlen kao redoviti profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Kao redoviti profesor u trajnom zvanju izabran je 1999. godine.

Na sveučilištu je izvodio nastavu iz kolegija, Metodologija društvenih znanosti, Istraživanja odgoja i obrazovanja, Andragoška didaktika, Nastavna tehnika, Obrazovna tehnologija, Andragogija, Cjeloživotno obrazovanje, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum, Povijest školstva i pedagogije, Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju te nekoliko kolegija na poslijediplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Sudjelovao je kao nastavnik na sveučilišnoj nastavi još i na sveučilištima u Osijeku, Zadru, Splitu te Sarajevu i Ljubljani. Stekao višegodišnje iskustvo u poučavanju mladih i odraslih.

Obavljao dužnosti prodekana za nastavu Filozofskog fakulteta – Pedagogijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je Predstojnik Zavoda za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Predstojnik Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Predstojnik Katedre za pedagogiju i didaktiku Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

U proteklih četvrt stoljeća bio je voditelj brojnih znanstvenih i istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatska zaklada za znanost, među kojima se ističu: Unutarnja reforma osnovne škole i priprema mladih za 21. stoljeće; Inovacijska škola; Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija; Internet u obrazovanju i multimedijska didaktika; Nove obrazovne tehnologije i cjeloživotno obrazovanje te Škola i nastava za net generacije.

Autor je više od dvadeset knjiga i stotinu znanstvenih radova iz područja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraživanja i znanstveni radovi odnose se na didaktiku, metodiku poučavanja na svim razinama školovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i škole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja, nove medije u obrazovanju. Naslovi objavljenih knjiga govore o njegovim istraživačkim i stručnim interesima: Učimo uz rad, Suvremena organizacija obrazovanja odraslih, Humor u nastavi, Na pragu samoupravne škole, Osnovna škola u svijetu, Osnovna škola na pragu 21. Stoljeća, Didaktika, Alternativne škole, Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Učiti po dogovoru itd. U hrvatsku znanstvenu bibliografiju upisao je ukupno 167 znanstvenih i stručnih radova u zadnjih 15 godina, među kojima su i četiri udžbenika. Google Scholar bilježi 307 citata u zadnjih 5 godina (ukupno 552 citata).

Dobitnik je Godišnje nagrade Ivan Filipović za znanost 1990. godine. Član je redakcija nekoliko znanstvenih časopisa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Proveo je ukupno više od jedne godine na raznim vidovima stručnog usavršavanja u inozemstvu (Njemačka, Finska, Nizozemska, Škotska, Engleska, Poljska, Švicarska, Austrija, Češka, Mađarska, Indija, USA itd.).

JASNA ČURIN, prof.

dobitnica je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih

Jasna Čurin, prof. psihologije, već trideset pet godina bavi se obrazovanjem odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Kao voditeljica Odjela Sveučilište za treću životnu dob koje je nastalo kao zajednički projekt Pučkoga otvorenog učilišta Zagreb i Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od samoga uvođenja ovog pilot programa. Prvo Sveučilište za treću životnu dob u Hrvatskoj pokazalo se kao izvrstan model podizanja kvalitete života osoba starije životne dobi i, kako sama prof. Čurin ističe, „iskrica koja omogućuje da se putem obrazovnih aktivnosti treća dob učini ispunjenijom i kvalitetnijom“.

Jasna Čurin kontinuirano je bila uključena u razvoj kvalitete Sveučilišta za treću životnu dob, koje je zbog širine programske ponude i broja polaznika vrlo brzo preraslo u cjelovito strukturiran obrazovni program koji poštuje specifičnosti starijih osoba u procesu neformalnog obrazovanja i kojeg kroz različite programe svake školske godine pohađa oko 1000 polaznika.

Aktivno kreirajući programe Sveučilišta, širila je i spektar dodatnih aktivnosti u čijem kreiranju sudjeluju i polaznici sami. Uvelike je doprinosila promidžbi Sveučilišta, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije radi i na međunarodnoj suradnji, te evaluaciji, razvoju i implementaciji EU projekata. Sveučilište za treću životnu dob od početka je učilo na iskustvima europskih srodnih institucija koje je razvijeni svijet odavno prepoznao te razvilo blisku suradnju s mnogima od njih, posebice u Sloveniji i Njemačkoj. Od 2014. godine Sveučilište je učlanjeno u  međunarodnu udrugu Sveučilišta za treću životnu dob (AIUTU).

Koordinirajući Odjel i tim od pedesetak vanjskih suradnika usavršavala je marketinška znanja i poslovne vještine. Povremeno organizira stručna osposobljavanja nastavnika koji predaju u grupama, kao i samih polaznika, kako bi bolje razumjeli proces cjeloživotnog učenja kojeg su dionici.  Komunikacijske vještine usavršavala je kroz stručna usavršavanja i radionice te bogato iskustvo u radu s ljudima, osobito osobama starije životne dobi.

Gostujući kontinuirano u medijima proteklih godina, zajedno s timom suradnika i polaznika, sustavno promovira važnost i ideju cjeloživotnoga učenja, ističući djelatnost i utjecaj Sveučilišta koje bi se trebalo više reflektirati na društvo i poboljšati odnos prema starijim članovima zajednice te ih motivirati da i sami u budućnosti budu angažiraniji dio zajednice, nego što su to danas.

Aktivnim sudjelovanjem na stručnim skupovima i konferencijama, te objavom nekoliko stručnih radova nastojala je praksu približiti teoriji. Kontinuirano se usavršava u području andragogije i psihologije kao aktivna članica Društva psihologa Hrvatske i Hrvatskog andragoškog društva

Jasna Ćurin već nekoliko desetljeća aktivno doprinosi kvaliteti života osoba treće životne dobi radeći na Sveučilištu za treću životnu dob, čime su polaznici dobili stabilno mjesto gdje će uvijek naći motiv i priliku za nova znanja, gdje će se moći uključiti u obrazovni proces, stvarati nove socijalne veze, podići samopoštovanje te pronaći mjesto na kojem mogu povećati kvalitetu života i u pravom smislu aktivno starjeti.

Za mene je ovaj posao bio oduvijek više od posla, više od onog što se mora. Bez entuzijazma nema velikih stvari, one se ne mogu svesti u okvir radnog vremena. Baviti se obrazovanjem seniora, voditi složen program kao što je Sveučilište za treću životnu dob u sredini koja još uvijek ima suviše predrasuda prema starijima ne može biti samo posao. To je POZIV ! Hvala onima koji su to u mom radu prepoznali.

Jasna Čurin, prof.

Dr. sc. Dušan Petričević

dobitnik je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

Na Višoj stručnoj pedagoškoj školi u Rijeci stekao je zvanje nastavnika strukovno-teorijske nastave u području strojarstva. Na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora industrijske pedagogije, magistra i doktora znanosti u području društvenih znanosti – znanstvenom polju pedagogija. Radna iskustva stjecao je u svojstvu strojarskoga tehničara, nastavnika strukovno-teorijske nastave u srednjim strukovnim školama, organizatora i nastavnika u tvorničkim centima za obrazovanje radnika, višeg savjetnika za strukovno obrazovanje u Zavodu za školstvo i rukovoditelja Odjela za razvoj u Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske.

Od 1997. do 2013. godine radio je kao vanjski suradnik (nastavnik) na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu izvodio je nastavu metodike strukovno-teorijske nastave za nastavnike strukovne nastave u srednjim strukovnim školama, ustanovama za obrazovanje odraslih i drugim ustanovama za strukovno obrazovanje, te metodiku praktične nastave za nastavnike praktične nastave u srednjim strukovnim školama, autoškolama i drugim pravnim osobama koje osposobljavaju osobe za obavljanje određenih poslova. Na Visokoj školi za sigurnost izvodio je nastavu iz dva kolegija: radnu pedagogiju na poslijediplomskom studiju i obrazovanje odraslih na specijalističkom studiju. Bio je angažiran i kao predsjednik ispitnih povjerenstava za polaganje stručnog ispita nastavnika strukovne nastave i ispitivač metodika strukovne nastave u povjerenstvima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Njegovi istraživački interesi usmjereni su na obrazovanje odraslih, kao i na strukovno obrazovanje. Samostalno je realizirao istraživanje na temu: Profili inženjera metalurgije i unapređivanje studija metalurgije, Potrebe za industrijskim radnicima na području Banovine i Školstvo u Njemačkoj. Vodio je istraživanje na temu: Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja u Hrvatskoj.

Autor je nekoliko knjiga: Radna pedagogija, Metodika strukovno-teorijske nastave, Metodika praktične nastave te Kurikulum zanimanja i kvalifikacija, kao i monografije Starigrad – Paklenica. Recenzirao je nekoliko udžbenika te znanstvenih i stručnih članaka. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju učenika i odraslih te o pedagoško-psihološkom i didaktičko-metodičkom obrazovanju nastavnika strukovne nastave. Suautor je knjiga: Opći priručnik za nastavnike srednjih škola, Školstvo u svijetu, Europska orijentacija hrvatskog školstva te Osnove suvremene pedagogije.

Sudjelovao je na više nacionalnih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog andragoškog društva. Član je Akademije odgojnih znanosti, Hrvatskog andragoškog društva, Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i Matice hrvatske. U mirovini je od 2000. godine.