Dodijeljena Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih treći put zaredom dodjeljuje Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih čime se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se ovim područjem aktivno najmanje dvadeset godina tijekom radnog vijeka, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini.

Priznanja će biti dodijeljena na svečanome otvorenju 13. Tjedna cjeloživotnog učenja 30. rujna 2019. u Varaždinu.

Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2019. godinu jesu:

1. dr. sc. Tihomir Žiljak, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
2. Verica Rosić, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i
3. Jakov Bevanda, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

 Ovdje možete preuzeti Odluku.

Doc.dr.sc. Tihomir Žiljak

U obrazovanju odraslih profesionalno radi od 1984. godine. Od 1984. do 1998. godine bio je direktor/ravnatelj Narodnog sveučilišta (kasnije Pučkog otvorenog učilišta) Zaprešić, za što je dobio Nagradu grada Zaprešića 1998. godine. Nakon toga radi u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, u kojem je bio pomoćnik ravnatelja, voditelj više programa, vezanih uz projekte međunarodne suradnje, projekte razvoja obrazovanja odraslih i kulturnog razvoja, programe neformalnog obrazovanja (kultura, političko obrazovanje). Posljednjih devet godina Voditelj je Odjela za razvoj, cjeloživotno učenje i EU programe u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Nacionalni je ambasador Erasmus+ programa za područje obrazovanja odraslih. Aktivan je i u Hrvatskom andragoškom društvu, gdje je od 1999. do 2000.godine te od 2012. do 2016. godine obnašao dužnost predsjednika, a od 2006. godine  član je Izvršnog odbora i potpredsjednik. U razdoblju od 1989. do 1998. godine bio je član Upravnog odbora Hrvatske zajednice pučkih i otvorenih učilišta.  Član je uredništva Andragoškog glasnika od 2005. godine te Anali Hrvatskog politološkog društva od osnutka 2004. do 2017. godine. Također je član uredništava Andragoška spoznanja (Slovenija) od 2019. godine, Social Sciences and Education Research Review (SSERR), (Rumunjska) od 2014. godine. Jedan je od utemeljitelja i član upravnog odbora DANET – Mreže za podunavsku suradnju u obrazovanju starijih osoba (sjedište u Ulmu, Njemačka).

Objavio je veći broj stručnih i znanstvenih radova iz područja obrazovanja odraslih. Najvećim se dijelom bavi javnim politikama koje se odnose na obrazovanje odraslih, cjelokupno obrazovanje, provedbu koncepta cjeloživotnog učenja te na europsku dimenziju obrazovanja. Sudjelovao je u organizaciji više međunarodnih konferencija o obrazovanja odraslih i uredio zbornike s tih konferencija, a u tisku je knjiga koju je uredio zajedno s prof.  Nikolom Pastuovićem Obrazovanje odraslih- Teorijske osnove i praksa u kojoj je prvi put analizirao mogućnosti konstituiranja posebne politike obrazovanja odraslih.

Članke o obrazovanju odraslih objavljivao je u domaćim i stranim časopisima (Andragoški glasnik, Andragoške studije, Odgojne znanosti, Društvena istraživanja, Politička misao, Journal of Ethno-development, Čelovek i obrazovanie).

Izlagao je na brojnim međunarodnim konferencijama koje su organizirali hrvatski organizatori (HAD, ASOO) i međunarodne organizacije (European Association for the Education of Adults, European Society for Research on the Education of Adults, DVV- German Institute for International Cooperation, International Political Science Association, The Central European  Political Science Association,  International Sociological Association

Sudjelovao je i sudjeluje u većem broju stručnih i znanstvenih projekata koji se bave analizom i razvojem obrazovanja odraslih te u većem broju stručnih tijela koja se bave razvojem sustava obrazovanja odraslih. Vodio je radnu skupinu za izradu Nacionalnog programa građanskog obrazovanja odraslih (2000. godine), sudjelovao u raspravama o zakonima koji reguliraju obrazovanje odraslih, vodio je radnu skupinu za obrazovanje odraslih za provedbu Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije (2015.-2016. godine), sudjelovao u izradi Strateškog okvira za promociju cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj (2017.).  U dva ciklusa (od 2015. godine) vodi radnu skupinu Ministarstva znanosti i obrazovanja za izradu kurikuluma za jačanje temeljnih jezičnih, matematičkih i digitalnih vještina odraslih. U tri mandata je član Savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u kojem se intenzivno zalaže za otvaranje mogućnosti za dostupno obrazovanje osoba s invaliditetom.

Osim poslova rada na projektima, predaje obrazovne politike, socijalne politike, javne politike na Sveučilištu u Zagrebu (Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i Sveučilištu u Mostaru (Filozofski fakultet i Fakultet prirodnih i obrazovnih znanosti).  Trenutno na Fakultetu političkih znanosti predaje na doktorskom studiju  Obrazovnu politiku  i mentor je za dva doktorska rada iz tog područja (od 2013.). Na diplomskom studiju predaje Javne politike EU, diplomski studij (zajedno s prof,. Petakom od 2014. godine). Na poslijediplomskom specijalističkom studiju Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa nositelj je kolegija Programi i fondovi EU u obrazovanju i znanosti (od 2014. godine). Na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu predaje Javne politike (zajedno s prof. Petakom) na Poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta (od 2012. godine). Na Pravnom fakultetu predaje Javne politike u praksi na Stručnom preddiplomskom studiju  (od 2015. godine) te Javne politike u Hrvatskoj na Stručnom specijalističkom diplomskom studiju (od 2014. godine). Na diplomskom Studiju socijalnog rada (od 2018.)  predaje  Europske socijalne politike . Na Sveučilištu u Mostaru predaje na diplomskim studijima Obrazovnu politiku (od 2014.), Europeizaciju javnih politika (od 2014.), na preddiplomskom studiju Javne politike, (od 2015.) te na doktorskom studiju Komparativne javne politike, doktorski studij (od 2016.).

Verica Rosić

Završila je Domaćinsku učiteljsku školu u Vukovaru 1962. godine, a Pedagošku akademiju 1979. godine. Zaposlila se u tadašnjem Radničkom sveučilištu 1968. godine došavši iz OŠ Lopatinec. Radila je kao stručni učitelj na katedri za domaćinstvo, a nakon 10 godina rada, postala je voditelj te katedre na čijem je mjestu bila do 1988. godine.

Niz godina vodila je Jednogodišnju domaćinsku školu te tečajeve kroja i šivanja, tečajeve kuhanja, tečajeve veza, koji su bili namijenjeni prvenstveno ženskoj populaciji koje se nije upisala u srednjoškolsko obrazovanje. Cijeli svoj radni vijek posvećena je obrazovanju odraslih, a tečajeve je provodila po gotovo svim mjestima diljem Međimurja, od Štrigove do Kotoribe i  od Mure do Drave.

Godine 1988. izabrana je na mjesto ravnateljice Učilišta. Od tada pa do 2012. godine obavljala je navedenu funkciju. Od 1993. godine svoj je rad u potpunosti usmjerila verifikaciji i provođenju programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije odraslih.

Pod njenim vodstvom Učilište je postiglo visok renome i postalo središte cjeloživotnog obrazovanja Međimurja i regije. Promicala je status Učilišta kao Centra za cjeloživotno učenje. Uključivanjem u projekt tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti, 2003. godine, uključila je brojne pripadnika romske nacionalne manjine u osnovno obrazovanje odraslih, čime ih je potaknula da shvate važnost obrazovanja i nužnost završetka osnovne škole.

Zahvaljujući poduzetničkim sposobnostima i viziji Učilištu je osigurala bespovratna sredstva Europske unije uključivanjem u različite projekte. Dobivenim bespovratnim sredstvima obnovljena je unutrašnjost zgrade Učilišta te su provedene brojne edukacije za različita zanimanja.

Dobitnica je nagrade Zlatni Grb Grada Čakovca za 2009. godinu za više od četiri desetljeća uspješnog rada na polju obrazovanja odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Čakovec.

Jakov Bevanda, prof.

Nakon bogatog radnog iskustva stečenog u privredi, od 1975. do 2009. godine zaposlen je u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi  kao nastavnik praktične nastave, zatim kao nastavnik informatike i ekonomike, a od 1978. godine postavljen je na mjesto planera-programera te na funkciju voditelja smjene. Za direktora Centra za usmjereno obrazovanje „8 svibnja 1945.“, u Zagrebu izabran je 1988. godine. Od 1991. godine obnašao je ulogu ravnatelja Elektrostrojarske obrtničke škole, a 2001. godine promaknut je u profesora – savjetnika.

Osim prethodno navedenog prof. Bevanda aktivno se bavi obrazovanjem odraslih počevši od 1977. godine kada je bio član Povjerenstva za provođenje i organizaciju ispita za samostalno vođenje obrtničkih radiona u sklopu čega je i autor priručnika „Kako otvoriti zanatsku radionu“. Istovremeno, u razdoblju od 1977. do 1994. godine aktivno je sudjelovao u izradi nastavih planova i programa za sva zanimanja u području elektrotehnike, strojarstva i obrtništva. Nadalje izrađivao je obrazovne programe koji omogućuju vertikalnu prohodnost iz trogodišnjih na četverogodišnja zanimanja te upis na veleučilišta. Jedan je od osnivača Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatskog andragoškog društva u kojem je od 2001. do 2009. godine obnašao funkciju predsjednika, a od 2009. godine do danas na funkciji je dopredsjednika te je član Nadzornog odbora.

Sudjelovao je u Domovinskom ratu, te je promaknut u časnički čin i dodijeljena mu je Spomenica domovinskog rata. 1973. godine dobi je nagradu za inovacije, a 2009. godine za rad u srednjem školstvu dodijeljena mu je Nagrada Ivan Filipović.  Prof. Bevanda ukupno ima 48 godina radnog staža, a obrazovanjem se bavi već punih 37 godina.